Branko Mijić

“Novinar je svjedok vremena” — Frane Barbieri

Branko Mijić

“Novinar je svjedok vremena” — Frane Barbieri

Branko Mijić

“Novinar je svjedok vremena” — Frane Barbieri

Subota i nedjelja, 06. i 07.04. – Ankete

8. travnja 2024.
Jedanaest dana prije izlaska na birališta središnji Dnevnik HTV-a počeo je s objavljivanjem rezultata posljednje ankete uoči izbora, i to po izbornim jedinicama. HRejting je proveden 28. ožujka na uzorku od 600 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici, a najveća pogreška iznosi +/-3,9%. Anketu provodi agencija PromocijaPlus.

Ankete su, nema sumnje sastavni dio svakog predizbornog folklora iako nije floskula reći da su izbori jedino egzaktno mjerenje raspoloženja birača. No u iščekivanju tog Dana D, u nedostatku onih pravih sučeljavanja glavnih pretendenata na vlast, ispipavanje pulsa nacije  raznoraznih agencija, bit će omiljena zabava do 17. travnja. Doduše, većina istraživanja o utjecaju anketa na konačnu odluku birača pokazuju da čak 90 posto njih svoj prvobitni odabir neće promijeniti niti zbog predizborne kampanje, niti zbog trenutačnog plasmana i rejtinga njihovih kandidata u objavama kojima mediji pokušavaju zadovoljiti glad svoje publike za informacijama.

(https://www.index.hr/vijesti/clanak/objavljena-anketa-za-dvije-izborne-jedinice-u-jednoj-jako-vodi-sdp-u-drugoj-hdz/2554109.aspx)

 

Vruća roba

Jer, izbori su, novinarskim žargonom rečeno, vruća roba, pa, koliko god se u svakidašnjem životu i komunikaciji pravili kako nam je već puna kapa ovih izbora i kako jedva čekamo da im dođe kraj kako bismo se vratili u „normalu“, svatko onaj koji će svoje biračko pravo ostvariti ne može a da ne čuje i ne vidi kako njegovi favoriti stoje na kladionicama.  Za razliku od onih sportskih, gdje igraju 1,X i 2, u ovim izbornima je malo teže pogoditi pobjednika, pogotovo ako ankete, kao ove aktualne, ukazuju i najavljuju neizvjesnu utakmicu do kraja.

Tko će se na kraju veseliti, a tko tugovati, ovisit će i o izlaznosti građana na izbore, dakle o tome jesu li u predizbornoj kampanji politički akteri motivirali i zainteresirali neodlučne birače, kao i one s pravom glasa kojima odlazak na biralište nije životni prioritet da to ovoga puta učine. Jer, što god o tome mislili oni koji redovito glasaju, i apstinencija je legitimni politički stav.

 

D’Hondt i cenzus

Sve ono što se događalo uoči raspisivanja ovih parlamentarnih izbora, imenovanje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, donošenje za novinarstvo pogubnog „lex AP-a“ u saborskoj nadoknadi sudačkog vremena, iznenadna kandidatura predsjednika RH Zorana Milanovića za premijerskog kandidata oporbe, odluke Ustavnog suda o kršenju Ustava, prijetnje poništenjem izbornih rezultata, curenje afera izbornih aktera u javni prostor, i još mnogo toga, sugerira kako bi izlaznost ovoga puta trebala biti znatno veća nego na prethodnima, na kojima je tek polovica biračkog tijela iskoristila svoje demokratsko pravo glasanja.

Veća izlaznost daje i veće šanse za prelazak izbornog praga od 5 posto glasova manjim strankama i pojedincima, a otežava posao velikim, monolitnim političkim grupacijama kojima se ti „otpaci“ onda pretvaraju u nove mandate odnosno saborske zastupnike. I to po matematičkoj, D’Hondtovoj metodi koju je mnogim u izborna pravila neupućenim i nezainteresiranim ljudima teško objasniti ako barem nemaju titulu šahovskog majstora.

Upravo belgijski pravnik i matematičar odnosno cenzus od pet posto daju određeni smisao anketama. Naime, oni birači čiji favoriti ne prelaze izborni prag, a razumiju da bi ustrajući u svojoj odluci njihov glas otišao onima za koje ni pod koju cijenu ne žele glasati, mogu u skladu s trendom koji ankete pokazuju korigirati svoje mišljenje.

(https://hr.wikipedia.org/wiki/D%27Hondtov_sustav)

 

Manje zlo

Takve zaokrete u posljednji čas kolokvijalno nazivamo biranjem manjeg zla ili glasanjem začepljenog nosa, ali u izjednačenim izbornim utrkama, kada raspodjela svakog mandata može bitno utjecati na formiranje vlasti, takvi glasači u konačnici mogu biti onaj presudni jezičac na vagi. Pogotovo što već sada možemo sa sigurnošću ustvrditi kako niti jedna stranka, niti jedna izborna lista neće dobiti apsolutnu većinu i otvorene ruke da sastavi Vladu te će ona biti rezultat koalicijskog postizbornog dogovora.

Relativni pobjednik izbora, onaj tko u konačnici bude imao najviše saborskih zastupnika, imat će prednost i lakšu kombinatoriku da u takvim pregovorima uspije, pogotovo što se njima u pravilu prikloni svih 8 zastupnika nacionalnih manjina.

(https://tacno.net/manje-zlo/)

 

Virtualni Sabor

Ove dvije, za vikend objavljene ankete HRejtinga u Dnevniku HTV-a za četiri izborne jedinice pokazuju da su dvije najveće stranke, HDZ i SDP, dominantne u tradicionalno „svojim“ izbornim jedinicama iako su one za ove izbore djelomično i prekrojene onako kako je vladajućima odgovaralo. Ta činjenica, kao i ona da Plenković i HDZ nisu htjeli poslušati mišljenje ustavnopravnih stručnjaka da paralelno s promjenom izbornih jedinica dovedu u red i Registar birača, kako bi izbori bili fer i pošteni, otvara mogućnost i djelomične manipulacije.

Bilo kako bilo, rezultati anketa u 3., 4., 5. i 8. izbornoj jedinici koji su za vikend publicirani, ne nagovješćuju nikakva posebna iznenađenja i otvaraju mogućnost odluke u foto finišu. Za sada smo dobili virtualni Sabor u kojem je popunjeno 56 od 140 mjesta, a sljedećih dana, nakon  projekcija za ostalih šest izbornih jedinica, moći ćemo dati mašti na volju i početi sastavljati novu Vladu. Za sada se kao treći pik ovih izbora pokazuje Domovinski pokret koji je nesumnjivo stranka desnice, ali kojeg predvodi HDZ-ov otpadnik Ivan Penava koji baš i nije u skladnim odnosima s bivšim šefom Andrejom Plenkovićem.

No za sivu eminenciju DP-a slovi Plenkovićev omiljeni tajkun Pavao Vujnovac, pa bi novac mogao aktivirati poučak o manjem zlu ili pridonijeti koaliciji zatvorenih nosova.

(https://www.telegram.hr/politika-kriminal/objavljen-hrejting-za-5-i-8-izbornu-jedinicu-doznajte-i-kako-bi-izgledala-podjela-mandata-nakon-cetiri-jedinice/)

 

Mega skandal

Na kladionici su sve opcije otvorene, ako se ovo predizborno puškaranje ne pretvori u prekomjerno granatiranje ili se nakon afera i aferica u javnost ne lansira i neki mega skandal, Vladu će po svemu sastaviti onaj tko bude imao veći koalicijski potencijal. No, do 17. travnja ima još dovoljno vremena da se i ove ožujske ankete promijene, jer svatko je kovač svoje demokratske sreće kada se nasamo nađe s glasačkim listićem pred sobom.

Tada više nije bitna bilo kakva anketa, u tom trenutku olovka postaje raketa. I naše političko oružje o kojem ćemo razmišljati sljedeće četiri godine je li pogodilo ili promašilo naš cilj.

Izbori 2024.

Blog

Share This